"Napušteni” njujorški neboderi u kojima ultrabogati "parkiraju svoj novac"

Gotovo polovica stanova u sedam najviših stambenih tornjeva u New Yorku trenutačno je prazna, uključujući Central Park Tower, dovršen 2020. godine i najvišu stambenu zgradu na zapadnoj hemisferi s više od 470 metara.

Razvoj tog područja započeo je početkom 2010-ih zgradama poput One57, 432 Park Avenue i 220 Central Park South. Sve su izašle na tržište unutar istog desetljeća, a Central Park Tower oglašavan je i prije završetka gradnje, piše Euronews.

Uz prosječnu oglašenu cijenu od 30 milijuna dolara (25,2 milijuna eura), ne iznenađuje da su mnoge jedinice ostale neprodane.

Primjerice, Central Park Tower je 2023. još uvijek imao 87 neprodanih stanova. Početkom 2025. Extell Development navodno je refinancirao 18 neprodanih jedinica kreditom od 270 milijuna dolara (227,6 milijuna eura), što naglašava trajno nisku stopu prodaje.

Ipak, većina stanova koji su prodani završila je u rukama svjetskih ultrabogatih pojedinaca, od kojih se mnogi nikada nisu uselili.

"Parkiranje novca” u njujorškim neboderima

Za milijardere diljem svijeta ove luksuzne nekretnine manje su domovi, a više svojevrsni "sefovi” za nekretnine, pri čemu je strategija usmjerena na očuvanje kapitala, a ne na ostvarivanje dobiti.

Prije svega, novac se usmjerava u nekretnine denominirane u američkim dolarima, što može pomoći u zaštiti bogatstva od inflacije, valutnih oscilacija i političke nestabilnosti drugdje. Ta imovina također može poslužiti kao kolateral kada je vlasnicima potrebna likvidnost.

Nekretnine u New Yorku među ultrabogatima se široko smatraju "sigurnom lukom”, usporedivom sa zlatom ili umjetninama vrhunske vrijednosti. Luksuzni stanovi na Manhattanu posebno nude stabilno čuvanje vrijednosti, relativno otporno na gospodarske šokove.

Drugi je čimbenik to što takva ulaganja omogućuju diverzifikaciju portfelja uz očuvanje anonimnosti. Stanovi se često kupuju putem društava s ograničenom odgovornošću (LLC), što može prikriti identitet vlasnika.

Ta netransparentnost osobito je privlačna istaknutim ultrabogatim pojedincima koji žele izbjeći javni nadzor nad tokovima kapitala ili ograničiti ono što porezne vlasti u njihovim matičnim zemljama mogu zaključiti o njihovoj ukupnoj neto vrijednosti.

Fenomen "gradova duhova”

Tu je i fenomen "gradova duhova”. Stanovi su veći dio godine mračni i nenastanjeni, što je zapravo promišljen dio strategije.

Za milijardera je potencijalni prihod od najma luksuznog stana često zanemariv u usporedbi s gnjavažom upravljanja najmoprimcima i rizikom "trošenja i habanja” besprijekorne imovine.

Držanje stana praznim osigurava da ostane u savršenom stanju za brzu prodaju kada zatreba gotovina.

Posljedično, vrijednost stana leži u samom vlasništvu, a ne u stanovanju u njemu – on funkcionira kao likvidna, prenosiva i hipotekom opteretiva pohrana kapitala na jednom od najpoželjnijih svjetskih tržišta nekretnina.

Najekskluzivnija četvrt na svijetu

Stanovnici Billionaires’ Rowa vjerojatno čine jednu od najekskluzivnijih zajednica na svijetu. Ipak, malo je vjerojatno da međusobno komuniciraju kao susjedi, a mnogi ostaju potpuno anonimni.

Popis vlasnika snažno je usmjeren prema američkim hedge fond menadžerima i tehnološkim mogulima.

Ken Griffin, osnivač i izvršni direktor Citadela, jednog od najuspješnijih hedge fondova na svijetu, dospio je na naslovnice 2019. kada je zaključio kupnju rekordnog četverostrukog penthousea u zgradi 220 Central Park South za 238 milijuna dolara (200,6 milijuna eura).

Michael Dell, osnivač i izvršni direktor Dell Technologiesa, također je kupio nekretninu u toj zoni. Godine 2014. kupio je penthouse u zgradi One57 za 100,5 milijuna dolara (84,7 milijuna eura), što je tada bio rekord za najskuplju prodaju stambene nekretnine u New Yorku.

Pridružuju im se i druga istaknuta imena iz financijskog svijeta, uključujući Billa Ackmana iz Pershing Square Capital Managementa i Daniela Ocha, predsjednika i bivšeg izvršnog direktora Och-Ziff Capital Managementa.

Osim američkih kupaca, mnoge tornjeve posjeduju pripadnici globalne elite.

Među njima su saudijski magnat za nekretnine Fawaz Alhokair, koji je kupio najvišu rezidenciju u zgradi 432 Park Avenue, hongkonški tekstilni tajkun Silas Chou te popularni britanski glazbenik Sting.

Mnogi od tih vlasnika potječu iz bogatih obitelji s dugom tradicijom i industrijskih dinastija iz Azije, Europe i Južne Amerike.

Ipak, za svakog identificiranog vlasnika postoje deseci drugih skrivenih iza složenih korporativnih struktura.

Rezultat je neobičan paradoks u kojem su neki od najskupljih kvadrata na svijetu formalno u vlasništvu „tvrtki školjki”.

Ono što doista definira te vlasnike jest njihova prolaznost. Milijarder može provesti dva tjedna godišnje u penthouseu na Manhattanu prije nego što ode na imanje u Hamptonsima, vilu u Saint-Tropezu ili stan u londonskom Knightsbridgeu.

Zbog toga je omjer osoblja i stanara u tim zgradama često iznenađujuće visok. Mnoge nude 24-satne concierge usluge najviše razine, a u nekim slučajevima i privatne kuhare, održavajući stanove u trajnoj pripravnosti čak i ako vlasnik godinama nije kročio unutra.

U tom smislu, Billionaires’ Row pun je i "stanara duhova”.